Riječ joga dolazi iz sanskrta i znači povezati, sjediniti. Vježbe joge imaju cjelovit učinak jer uravnotežuju tijelo, um, svijest i dušu. Glavni ciljevi „Hatha yoge“ su: tjelesno zdravlje, mentalno zdravlje, društveno zdravlje, duhovno zdravlje, samorealizacija.

U sustavu „Hatha yoge“ klasične asane i pranajame podijeljene su u sustav od 8 stupnjeva. Prvi stupanj čine Sarva hita asane (vježbe koje su dobre za svakoga), a nakon tog pripremnog stupnja slijedi još sedam stupnjeva koji nas postupno vode kroz sve naprednije asane i pranajame. Sustav uključuje i druge vježbe koje su dragocjene za održavanje našeg zdravlja – to su tehnike pročišćavanja (hatha joga krije), dubokog opuštanja (jog nidra), vježbe koncentracije (npr. tratak) te posebne jogijske tehnike (mudre i bandhe).

„Asana“ je sanskrtska riječ i označava položaj tijela. Općenito asana znači određeni položaj u kojem se dulje vrijeme možemo zadržati udobno i opušteno. Asane utječu na mišiće, zglobove, disanje, cirkulaciju, živčani i limfni sustav, na sve organe i žlijezde kao i na um, psihu i čakre. To su psihosomatske vježbe koje jačaju i usklađuju djelovanje čitavog živčanog sustava stabilizirajući psihičko stanje vježbača. Ovim vježbama postižemo staloženost, smirenost uma, opuštenost i osjećaj unutrašnje slobode i mira. 

Sustav „Hatha yoga” ustrojen je tako da postupno pripremamo tijelo, počevši od jednostavnih i pripremnih vježbi k naprednijim i težim. Na početku i na kraju svakog vježbanja uključena je i faza opuštanja jer uvježbavajući sposobnost opuštanja produbljujemo osjećaj za vlastito tijelo. Tjelesna i mentalna opuštenost preduvjet su za pravilno vježbanje joge – jedino na taj način djelovanje asana dolazi do punog izražaja. 

Pri vježbanju asana disanje ima iznimno važnu ulogu. Kada su dah i pokret povezani, vježbanje postaje skladno, disanje se produbljuje, a cirkulacija i izmjena tvari se pospješuju. Odgovarajućim načinom disanja znatno se može poboljšati opuštenost mišića, i to tako da se koncentriramo na dijelove tijela koji su napeti te ih sa svakim izdahom svjesno opuštamo. Većina ljudi iz navike diše plitko i površno. Usporenije i dublje disanje poboljšava prokrvljenost tijela, funkcioniranje živaca i opće tjelesno stanje. Redovitim vježbanjem ovakav način disanja postupno postaje uobičajen, što je značajno ne samo za tjelesno zdravlje, nego i za održavanje psihičke ravnoteže.